preskoči na sadržaj

Industrijsko-obrtnička škola Virovitica

 > O školi  > Knjižnica

Uređuje i vodi Karmela Živković, školska knjižničarka.

RADNO   VRIJEME

 ZA   KORISNIKE

 

PRIJEPODNEVNA   SMJENA

7:30h – 13:30h

POSLIJEPODNEVNA  SMJENA

12h – 18h

14. svibnja 2022. obilježava se stota obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je rođen 14.svibnja 1922. u Velikom Trgovišću. Pod čijim je vodstvom stvorena suverena, samostalna međunarodno priznata hrvatska država.

Dr. Franjo Tuđman sudjelovao je u partizanskom pokretu. Početkom 1945. sa činom majora odlazi u Beograd kao jedan od hrvatskih predstavnika u Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda Jugoslavije.Godine 1960. promaknut je u čin generala, nakon čega napušta aktivnu vojnu službu.

 Vraća se u Zagreb i bavi se znanstveno-istraživačkim radom te 1961. osniva Institut za historiju radničkog pokreta i postaje njegovim direktorom. Od 1963. predaje na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Zbog stavova o nekim povijesnim pitanjima dolazi u sukob s vlastima pa je izbačen iz Komunističke partije, uklonjen sa Sveučilišta i smijenjen s mjesta direktora Instituta te prisilno umirovljen.

Nakon sloma Hrvatskog proljeća, uhićen je u siječnju 1972. i osuđen na dvije godine strogog zatvora. Kazna mu je na intervenciju Miroslava Krleže smanjena na devet mjeseci.

Zbog intervjua zapadnim medijima u kojem je zagovarao pluralističku demokraciju, uslijedio je 1981. opet sudski progon. Uhićen je i osuđen na tri godine zatvora.

Kad je 1989. u Jugoslaviji dopušten pluralizam, Tuđman na tribini Društva književnika Hrvatske iznosi Prednacrt programskih osnova HDZ-a, a 17. lipnja na osnivačkoj skupštini HDZ-a izabran je za predsjednika stranke.

Nakon prvih demokratskih izbora 1990. i pobjede HDZ-a u Saboru je 30. svibnja proglašen predsjednikom Predsjedništva SR Hrvatske.

U samostalnoj Republici Hrvatskoj još je dva puta pobijedio na neposrednim predsjedničkim izborima, 1992. i 1997. godine. Predsjednički mandati obilježeni su agresijom na Hrvatsku, međunarodnim priznanjem u siječnju 1992., Domovinskim ratom i razdobljem mirne reintegracije te učvršćivanjem međunarodnog položaja Hrvatske.

Godine 1995. bio je supotpisnik Daytonskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir u BiH, a kad je 1998. završila mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u hrvatski državno-pravni sustav, ostvarene su njegove težnje o punoj samostalnosti, suverenosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.

Dr. Franjo Tuđman umro je 10. prosinca 1999. u Zagrebu.

 

              

Učenici Industrijsko-obrtničke škole Virovitica smjer cvjećar povodom Međunarodnog dana očaranosti biljkama - Fascination of Plants Day (18. svibnja) i Međunarodnog dana bioraznolikosti i Dana zaštite prirode (22. svibnja) organiziraju podjelu presadnica povrća, cvijeća i zaćinskog bilja. Presadnice su uzgojili učenici cvjećarskog zanimanja pod stručnim vodstvom nastavnice Kristine Horvat Vargović. Podjela presadnica bit će 16. i 17. 5. (ponedjeljak i utorak) u školskom plasteniku u vremenu od 10-12 sati. Uz podjelu presadnica za sve zainteresirane bit će organizirano i savjetovanje o uzgoju i njezi.

KVIZ ZNANJA "MREŽA ČITANJA" REGIONALNA RAZINA

 U petak 11. ožujka 2021.godine od 12.00 sati  bit će održana regionalna razina kviza znanja i kreativnosti "Mreža čitanja" za srednje škole u školskoj godini 2021./2022.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari i održava se od prvih dana on-line.

Ovogodišnja tema kviza znanja i kreativnosti je: U MREŽI SUVREMENIH HRVATSKIH PISACA

U kvizu znanja učenici će odgovarati on-line na pitanja iz sljedećih knjiga:

1. Jerko Mihaljević: Putar i parizer

2. Marina Vujčić: Susjed

 

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena postignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

MJESEC HRVATSKOG JEZIKA 

Kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika uzet je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače, a završetak je 17. ožujka, na dan objave 'Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika' iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.

 

22. veljače Dan hrvatske glagoljice

21. VELJAČE- MEĐUNARODNI DAN MATERINJEG JEZIKA

Međunarodni dan materinskog jezika proglašen je 1999. godine na UNESCO-voj Općoj konferenciji, a prvi put je obilježen 21. veljače 2000. godine. Obilježavanje ovog dana bila je inicijativa Bangladeša, a datum je izabran u znak sjećanja na četiri učenika koji su ubijeni 21. veljače 1952. godine zbog kampanje za pravo na korištenje materinskog jezika, odnosno bangalskog jezika u Bangladešu, koji je tada bio dio Pakistana. Bangladeš se tada suočio s jezičkim ugnjetavanjem zapadnog Pakistana, nakon što je urdu službeno definiran kao jedinstveni nacionalni jezik.

Materinski jezik, poznat još i kao prvi jezik, je onaj jezik kojem je dijete najranije izloženo i koji predstavlja temelj za osobnu kulturu i identitet osobe. Na isti način, ako je dijete izloženo utjecajima više jezika, smatrat će ih višejezičnim odnosno poliglotom, što će biti integrirano kao dio njihove kulture.

Hrvatski muzeji pripremili su raznovrstan program za ovogodišnju, 17. Noć muzeja koja će se održati u petak, 28. siječnja do 24 sata, s obzirom na nepromijenjenu pandemijsku situaciju u odnosu na prošlu godinu, ponovno većinom online, a ponegdje i u muzejima.

www.nocmuzeja.hr

Međunarodni dan sjećanja na Holokaust - 27. siječnja

Dan 27. siječnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je tada 1945. oslobođen koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, najveći i najstrašniji logor nacističke Njemačke. U njega je deportirano više od milijun i 300 tisuća ljudi iz cijele Europe, među kojima je bilo najviše Židova, a milijun i 100 tisuća ih je ubijeno. Ovim danom se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

30.  GODINA    REPUBLIKE    HRVATSKE

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja - danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. 

Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. 

24.  GODINE    mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

15. siječnja –Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern SlavoniaUNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

Sretan Božić i svako dobro u novoj 2022. godini žele

Vam učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole 

Virovitica

                                                                        

Školsko natjecanje MREŽA ČITANJA održalo se u petak,

3. prosinca 2021.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Ukupno prijavljenih za kviz znanja je 406 učenika/ca iz 82 srednje škola iz Hrvatske i  Vojvodine. Za prolaznost je trebalo riješiti 60% točno riješenih pitanja. Na slijedeću razinu plasiralo se 363 učenika. Natjecanje NE nastavlja 43 učenika, od toga 41 nije zadovoljilo bodovni prag, a dvoje nije točno upisalo lozinku.  

U kvizu znanja učenici će odgovarati on-line na pitanja iz sljedeće knjige.

1. Jerko Mihaljević: Putar i parizer – zarazan i moćan roman, novi glas nove generacije koja kreće na još jedan kratki izlet.

Na školsko natjecanje pristupilo je troje od sedam prijavljenih učenika.

 Povjerenstvo, u sastavu: Želimir Bato, prof., Kristina Golubić Smojver, prof., i Karmela Živković, školska knjižničarka, utvrdilo je da je natjecanju pristupilo troje učenika, te da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

U ovogodišnjem natjecanju sudjelovale su: Marina Krmić 3.F-DO, Mario Prajo 3.F-DO i Nikolina Obradović 3.AM

Na regionalnu razinu natjecanja plasiralo je dvoje učenika. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na regionalnom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

Školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održat će se u petak, 3. prosinca 2021. u informatičkoj učionici s početkom u 12. sati.

Svi prijavljeni učenici neka dođu nešto ranije u školsku knjižnicu.

Na kvizu znanja učenici će pristupili on-line kvizu i odgovarali na pitanja vezana za književno djelo  

1.  Jerko Mihaljević: Putar i parizer

3.KO I DRUŽENJE S KNJIGOM 

U petak 26.11.2021. učenice 3. KO u dogovoru s prof. Kristinom Golubić Smojver i knjižničarkom Karmelom Živković  imale su neobičan sat hrvatskog  jezika.

Kroz svijet intriga, ljubavi, zabluda, nježnosti, tragedija ljudskih sudbina, plača, humora i smijeha  vodile su nas Melani, Mihaela, Bojana, Elena, Dorotea, Dina i Ines.

Knjižničarka Karmela Živković  predstavila je razredu kratki osvrt i dojam koji su ostavile na nju slijedeći naslovi  Proklete hrvatice 1&2 autoric Milane Vuković Runjić, Mileva Einstein, teorija tuge autorice Slavenke Drakulić,  "P.S. Volim te" autorice Cecilie AhernŽivotinjska farma autora George Orwell, te pozvala učenice da ih i same pročitaju.

Svoju najdražu knjigu ili knjigu koja ih se posebno dojmila prezentirale su u razredu svojim kolegicama. 

Melani Blažinčić predstavila je roman Male žene.

Male žene dječji je roman američke spisateljice Louise May Alcott, objavljen 1868. i 1869. godine. Smatra se jednim od klasika američke književnosti. Radnja je inspirirana životom same autorice i smještena u grad Concord u državi Massachusetts za vrijeme američkog građanskog rata. 

Mihaela Čolić predstavila je roman Na kraju duge.

Drugi roman irske spisateljice Cecelia Ahern, objavljen 2004. Cijeli je roman napisan u epistolarnoj strukturi u obliku pisama, e-pošte, trenutnih poruka i članaka iz novina. Od nestašnog djetinjstva do buntovnog puberteta, Rozi i Aleks su se držali zajedno kroz sito i rešeto. Ali upravo kad počnu da otkrivaju draži tinejdžerskih izlazaka u grad i propalih ljubavnih sastanaka – razdvajaju se.

Bojana Škorić predstavila je knjigu Anđeli u mojoj kosi.

To je autobiografija je suvremene irske mističarke Lorne Byrne, koja posjeduje posebne moći viđenja i govorenja s anđelima. Lorna vidi anđele i s njima razgovara još od najranijeg djetinjstva. Govori kako ih vidi u tjelesnom obliku, jasno kao što mi ostali vidimo nekoga tko stoji pored nas.

„Vaši anđeli su ti da vam pomognu. Kada počnete prihvaćati mogućnost njihova postojanja, počet ćete osjećati njihov dodir u svojem životu. Anđeli vas, zapravo, cijelo vrijeme dodiruju; navodeći vas da spoznate da su pokraj vas. Oni žele da znate kako ima mnogo više toga u životu od onoga što možemo vidjeti.“

Elena Jendrašić predstavila je roman Koraljna vrata.

 Kriminalistički roman Pavla Pavličića u kojem se radnja odvija 1989. godine na Lastovu. U ovome se djelu uspostavlja veza između starije i suvremene hrvatske književnosti, isprepliće se fantastika i zbilja, a djelo je jednostavno i razumljivo. Roman je napet i zbog toga je on pravi kriminalistički roman. Glavne pripovjedačke tehnike su: monolozi, dijalozi, unutarnji monolog. Pripovjedač je u 3. licu, subjektivan i sveznajući.

Dorotea Mežnarić i Ines Rajz predstavile su  roman Moj tata spava s anđelima - Mali ratni dnevnik

Roman iz tri dijela, Stjepana Tomaša  komponiran kao niz dnevničkih zapisa dvanaestogodišnje Osječanke Cvijete, u vrijeme Domovinskog rata. Ona piše svoj dnevnik od prvog tjedna školske godine 1991 - 1992. koja ne počinje nastavom, nego opsadom grada. Djevojčica bilježi svoja razmišljanja i događaje oko sebe, prepričava razgovore s roditeljima i prijateljicama, uvrštava i pisma koja joj stižu, kao i pjesme koje čuje na radiju. 

Dina Čizik predstavila je roman Kradljivica knjiga.

Povijesni roman australskog autora Markusa Zusaka i jedno je od njegovih najpopularnijih djela. objavljen 2005. Neponovljiva priča o ljubavi i smrti, djelo koje od svog objavljivanja oduševljava čitatelje diljem svijeta. Priču iz 1939. godine i Njemačke kojom vladaju nacisti pripovijeda sama Smrt. Roman o djevojčici i Smrti saga je o nadi i ljepoti koje opstaju usred užasa i tuge, zasluženo slavljen kao djelo koje se pamti.

U raspravu uključena je usporedba između pročitane knjige po kojoj je snimljen film i filma. Nakon sakupljenih svih dojmova i izrečenih tvrdnji došlo se do zaključka da se daje prednost knjizi, ali to ne znači da ćemo odričemo filma.

Knjigoljupci iz 3. KO  pokazali su da nema mjesta panici jer knjige se još uvijek rado čitaju!!!

 

 

                    U petak 15.10.2021. učenice 3. KO naše škole radno su obilježile početak Mjesec hrvatske knjige nastavnim satom u spomen na oca hrvatske književnosti Marka Marulića.

Prof. hrvatskoga jezika Kristina Golubić-Smojver i školska knjižničarka Karmela Živković za učenice su pripremile zanimljivo predavanje o životu i djelu Marka Marulića. Okosnica predavanja bila je Judita. Judita je najznamenitije djelo Marka Marulića i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti spjevan na hrvatskom jeziku. Sastoji se od šest pjevanja i ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca. Napisao ju je 1501. godine, ali ne zna se sa sigurnošću zašto je knjiga tiskana 20. godina poslije ili točnije 1521. Prvi put je objavljena 13. kolovoza 1521., te za Marulićeva života još dva puta u samo 18 mjeseci.

Iz njegovog epa vidi se da je poznavao Bibliju i sve što se doticalo Biblije. Pisao ju je u korizmeno vrijeme, a to možemo saznati iz njegove posvete, a nadahnuće je dobio onog trenutka kada je počeo listati knjige Starog Zavjeta.

Za pisanje epa poslužila mu je motiv biblijske Judite, motiv lijepe udovice Judite koja prinosi veliku žrtvu za spas i obranu svoga naroda okupiranoga od neprijateljske vojske. Motiv nedužne žrtve i pobjede kroz patnju, bio je iznimno inspirativan umjetnicima, te ga je za vrijeme renesanse obradio i naš Marko Marulić u svom znamenitom epu “Judita”.

Najzanimljiviji dio nastavnog sata bila je rasprava koja se razvila na kraju sata uz pomoć  prof. Kristini Golubić Smojver s učenicama o ulozi Judite i simbolu (žene) koji ona predstavlja.

Ove godine obilježavamo 500 godina od 1. izdanja Judite, Marka Marulića.

2021. godina proglašena je Godinom čitanja, a istodobno je i godina Marka Marulića koja traje do 4. mjeseca 2022.

 

Mjesec hrvatske knjige 2021.. - Hrvati se s knjigom!

Nacionalna manifestacija Mjesec hrvatske knjige, posvećena prije svega knjizi, ali i knjižnicama, održava se od 15. listopada do 15. studenog. To je razdoblje kada se nastoji intenzivnije govoriti o knjizi i čitanju, ali i knjižnicama kao mjestima javnog i slobodnog pristupa.

Mjesec hrvatske knjige ove će se godine održati u okviru Godine čitanja, koja je proglašena na prijedlog Ministarstva kulture i medija s ciljem dodatne promocije knjige i čitanja. Odlučeno je da se u fokus ovogodišnje manifestacije stave hrvatski autori odnosno hrvatska knjiga, pa tema glasi Hrvatski autori u Godini čitanja, a moto Ajmo hrvati se s knjigom!

Riječ hrvati ima dvostruku konotaciju – asocira na hrvatsku književnost i na šaljiv način daje poticaj pojedincima da se uhvate ukoštac s knjigom i čitanjem, ukazujući na važnost čitanja i afirmacije hrvatske književnosti, objasnila je koordinatorica projekta Sara Džapo.
  
Sve obavijesti o manifestaciji dostupne su na mrežnoj stranici www.mhk.hr, čiji je sadržaj dostupan u Omotpye fontu koji olakšava čitanje osobama s disleksijom i drugim teškoćama čitanja.

url: https://www.mhk.hr/

Kviz znanja i kreativnosti se sastoji od dva dijela:

a) kviza znanja

b) izrada kreativnoga multimedijskog uratka

Kviz znanja

U kvizu znanja učenici će odgovarati online na pitanja iz sljedećih djela:

1. Jerko Mihaljević: Putar i parizer

2. Marina Vujčić: Susjed

3. Jurica Pavičić: Crvena voda

Za svaku razinu natjecanja čita se jedna knjiga više (za školsku razinu prva knjiga, za regionalnu razinu prve dvije knjige, a za nacionalnu razinu sve tri knjige)

Vremenik natjecanja:

RAZINA

DATUM ODRŽAVANJA KVIZA

I. ŠKOLSKA

3. 12. 2021.

II. REGIONALNA

11. 3. 2022.

III. NACIONALNA

13. 5. 2022.

*Iz tehničkih razloga točan datum i vrijeme mogu biti podložni manjim promjenama, kao i način provedbe (zbog COVID situacije).

Svi zainteresirani učenici/učenice koji bi voljeli sudjelovati u projekti "Mreža čitanja" neka se jave u knjižnicu do 14.10. 2021.

Pozdrav svim knjigoljupcima.

8. listopada - Dan Hrvatskoga sabora

U Hrvatskoj se 8. listopada obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. 

Ta je značajna odluka Sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Još prošle godine, 8. listopada obilježavao se kao državni blagdan - Dan neovisnosti. 

 

 

Povodom Obilježavanja Dana planeta Zemlje 2021. godine učenici prvog razreda smjer cvjećar  radili su na uređenju okoliša škole sadeći miomirisne trajnice.

Tijekom školske godine učenici koji se obrazuju u zanimanju cvjećar rade na uređenju i uljepšavanju školskog okoliša.

U predivnim, mirisnim, šarenim gredicama, sjedeći na klupama uživaju ne samo učenici i djelatnici škole već i stanari iz susjedne zgrade.

Ove godine u čišćenju okoliša od nepotrebnog smeća svojim kolegama priključili su se učenici 1. razreda  koji se obrazuju za zanimanje CNC operatera i na taj način dali svoj doprinos u očuvanju našega planeta.

Svi radovi obavljali su se pod stručnim nadzorom nastavnice Kristine Horvat Vargović.

2021. godina proglašena je Godinom čitanja, a istodobno je i godina Marka Marulića koja traje do 4. mjeseca 2022.

Ove godine obilježavamo 500 godina od 1. izdanja Judite, Marka Marulića.

Judita je najznamenitije djelo Marka Marulića i prvi umjetnički ep hrvatske književnosti  spjevan na hrvatskom jeziku. Sastoji se od šest pjevanja i ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca. Napisao ju je 1501. godine,  ali nezna se sa sigurnošću zašto je knjiga tiskana 20. godina poslije ili točnije 1521. Prvi put objavljena 13. kolovoza 1521., te za Marulićeva života još dva puta u samo 18 mjeseci.

Iz njegovog epa vidi se da je odlično poznavao Bibliju i sve što se doticalo Biblije. Pisao ju je u korizmeno vrijeme, a to možemo saznati iz njegove posvete, a nadahnuće je dobio onog trenutka kada je počeo listati knjige Starog Zavjeta, odnosno Bibliju. On je htio napisati djelo koje će istovremeno biti razumljivo i splitskom plemstvu, ali isto tako i splitskom puku. Marko Marulić kršćanski je pisac, koji ukazuje na važnost vjere u jednoga Boga.

 Za pisanje epa poslužila mu je motiv biblijske Judite, motiv lijepe udovice Judite koja prinosi veliku žrtvu za spas i obranu svoga naroda okupiranoga od neprijateljske vojske. Motiv nedužne žrtve i pobjede kroz patnju, bio je iznimno inspirativan umjetnicima, te ga je za vrijeme renesanse obradio i naš Marko Marulić u svom znamenitom epu “Judita”.

 Marulić piše o Betuliji, koja je jedva vidljiva na karti, baš u vrijeme opsade Turaka 1501. godine, slučajnost ili ne, ali Marulić je na neizravan način progovorio o napadu Turaka. Turci su silovito napredovali u svojim osvajanjima te su se nakon slamanja Bosanskog dijela približili Splitu. Smatra se kako je Marulić zapravo vidio izgubljenost u očima svojih sugrađana, gubitak nade, obeshrabrenost te je zbog toga i napisao ovo djelo kako bi ulio nadu građanima Splita.
 U njemu, opisujući starozavjetnu priču, zapravo alegorijski opisuje otpor Splićana pred napadom Turaka koji se zbivao za Marulićevog života.

Važno je kako se osjećaš s obje strane ekrana – slogan je 4. Dana medijske pismenosti, koji se održavaju od 19. do 25. travnja 2021., ali s brojnim aktivnostima i tijekom svibnja.

Slogan upućuje na temu u fokusu ovogodišnjih Dana medijske pismenosti – utjecaj medija na mentalno zdravlje djece i mladih, no i dalje je posebna pažnja posvećena aktualnom problemu dezinformacija i lažnih vijesti te razvoju vještina kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja.

Medijska pismenost može se definirati kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja. Tri su dimenzije medijske pismenosti: tehničke kompetencije, vještine te praksa kritičkog razmišljanja i proizvodnja sadržaja.

1. OBJAVLJUJETE LI TUĐE FOTOGRAFIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA BEZ NJIHOVA ZNANJA?

17 Mar, 2021 | Sigurnost na internetuUčitelji

Djeca često na društvenim mrežama objavljuju vlastite fotografije, ali i fotografije druge djece. Prije objave uvijek razmisle i pitajte druge osobe, neovisno o tome je li riječ o članovima vaše obitelji, prijateljima ili profesorima, slažu li se oni s objavom.

2.   60% SREDNJOŠKOLACA SUSRELO SE SA SEXTINGOM, SVAKI PETI I SA SEXTORTIONOM

23 Dec, 2019 | NaslovnaSigurnost na internetu

Sexting je slanje, primanje, ili proslijeđivanje seksualno sugestivnih ili eksplicitnih sadržaja, koji uključuju pisane poruke, osobne ili tuđe fotografije i videouratke, putem mobitela ili interneta.

Sextortion je oblik ucjene koju počinitelj obavlja putem interneta i uključuje neki oblik prijetnje, najčešće da će objaviti ili proslijediti seksualno eksplicitne fotografije žrtve ako se žrtva na neki način ne uključi u daljnje seksualne aktivnosti.

3. DRUŠTVENE MREŽE ŽELE NAŠU PAŽNJU, PODATKE I NOVAC

9 Mar, 2021 | InternetNaslovnaProblem dezinformacija

Dokumentarni film Social Dilemma redatelja Jeffa Orlowskog privukao je veliku pažnju medija i javnosti prilikom svoje premijere na Netflixu u rujnu 2020.

Redatelj u filmu kroz razgovore s bivšim zaposlenicima najpopularnijih društvenih mreža i platformi otkriva kako “zaraznost” društvenih mreža, nije nusprodukt, već njihova temeljna postavka.  Promjena ljudskog ponašanja u ime profita dio je njihovog koda – beskonačno scrollanje i notifikacije čine nas neprestano aktivnima i uključenima, dok personalizirane preporuke koriste naše podatke, ne samo da bi predvidjeli, već da bi i utjecali na naše ponašanje.

Najveći doprinos dokumentarca Social Dilemma je plasiranje ove teme u mainstream medije i osvještavanje javnosti o pogubnom utjecaju poslovnih modela društvenih mreža na mentalno zdravlje korisnika i na društvo u cjelini.

Sretan i blagoslovljen Uskrs  žele

Vam učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole 

Virovitica

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena postignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

 

KVIZ ZNANJA "MREŽA ČITANJA" REGIONALNA RAZINA

 U petak 5. ožujka 2021.godine od 12.00 do 12.50 sati održana je regionalna razina kviza znanja i kreativnosti "Mreža čitanja" za srednje škole u školskoj godini 2020./2021.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari i održava se od prvih dana on-line.

Ovogodišnja tema kviza znanja i kreativnosti je: KNJIGA, KNJIŽARA, KNJIŽNICA

U kvizu znanja učenici će odgovarati on-line na pitanja iz sljedećih knjiga:

1.  Nina George: Mala pariška knjižara     

 

2. Veronica Henry: Kako pronaći ljubav u knjižari  

Povjerenstvo je utvrdilo da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

Bodovni prag od 70% naše učenice nisu ostvarile i tako se nisu plasirale na  državno natjecanje.

Iskrene čestitke na postignutim rezultatima.

Kvizu znanja  pristupilo je 325 učenika. Provedbeno povjerenstvo odlučilo je da svi učenici koji su postigli 42 i više bodova od 60 mogućih, odnosno 70%, prelaze na sljedeću razinu kviza znanja. 

Natjecanje nastavlja 176 učenika, a 151 učenik nije zadovoljio bodovni prag.

MJESEC HRVATSKOG JEZIKA 

Kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika uzet je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače, a završetak je 17. ožujka, na dan objave 'Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika' iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično zaokružuje priču materinskom hrvatskom jeziku – jeziku naše pismenosti, kulture i identiteta.

22. veljače Dan hrvatske glagoljice

21. VELJAČE- MEĐUNARODNI DAN MATERINJEG JEZIKA

Međunarodni dan materinskog jezika proglašen je 1999. godine na UNESCO-voj Općoj konferenciji, a prvi put je obilježen 21. veljače 2000. godine. Obilježavanje ovog dana bila je inicijativa Bangladeša, a datum je izabran u znak sjećanja na četiri učenika koji su ubijeni 21. veljače 1952. godine zbog kampanje za pravo na korištenje materinskog jezika, odnosno bangalskog jezika u Bangladešu, koji je tada bio dio Pakistana. Bangladeš se tada suočio s jezičkim ugnjetavanjem zapadnog Pakistana, nakon što je urdu službeno definiran kao jedinstveni nacionalni jezik.

Materinski jezik, poznat još i kao prvi jezik, je onaj jezik kojem je dijete najranije izloženo i koji predstavlja temelj za osobnu kulturu i identitet osobe. Na isti način, ako je dijete izloženo utjecajima više jezika, smatrat će ih višejezičnim odnosno poliglotom, što će biti integrirano kao dio njihove kulture.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, ugroženo je najmanje 43% od 6.000  jezika na svijetu. Broj jezika se brzo smanjuje, pogotovo jer mnogi od njih postoje samo u usmenom obliku, a govori ih mali broj ljudi.

Prema časopisu National Geographic  svakih 14 dana izumre jedan jezik.

Od 6.000 jezika u svijetu, njih 2.500 je u velikoj opasnosti od nestanka, objavio je UNESCO.
Na teritoriju Hrvatske u opasnosti od izumiranja su tri jezika.

                               - ISTRIOTSKI   ili istroromanski,

                               - ISTRORUMUNJSKI

                               - JEZIK ARBANASA

Članak i karta ugroženih jezika - klikni OVDJE

LJUBAVNI STIHOVI HRVATSKIH PJESNIKA

 

Povratak (Dobriša Cesarić)

Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna. 
Krhko je znanje!)
Možda je pao trak istine u me,
A možda su sanje.
Još bi nam mogla desiti se ljubav,
Desiti - velim,
Ali ja ne znam da li da je želim,
Ili ne želim.

U moru života što vječito kipi,
Što vječito hlapi,
Stvaraju se opet, sastaju se opet
Možda iste kapi -
I kad prođe vječnost zvjezdanijim putem,
Jedna vječnost pusta,
Mogla bi se opet u poljupcu naći
Neka ista usta.

 

Povratak (Antun Branko Šimić)

Ti ne slutiš
moj povratak i moju blizinu
U noći kad šumi u tvom uhu tiha mjesečina 
znaj;

ne korača mjesečina oko tvoje kuće.
Ja lutam plavim stazama u tvojem vrtu.

Kad koračajući cestom mrtvo svijetlo podne
staneš
preplašena krikom čudne ptice
znaj:
to krik je moga srca s bližih obala.

I kad kroz suton vidiš crnu sjenku što se miče
s onu stranu mrke mirne vode
znaj:
ja koračam uspravan i svečan
kao pored tebe.

 

Samotna ljubav (Antun Gustav Matoš)

Ponoć već je prošla, svjetlo mi se gasi,
Na baršunu crnom leži teška noć;
Čelom mi se truni spomen tvojih vlasi -
Ljubavi daleka, kad ćeš, kad ćeš doć?
Otišla si. Gdje si? Ko da umrla si,
Udaljenost ima smrti tužnu moć,
Srcem srsi, strasti, dušom sumnje, strasi-
Poginut ću noćas i za dragom poć.
- Ljubav nije sreća! - znaš li kad mi reče?-
- Ljubav, to je rana, i ta rana peče,
- Ljubav boli, boli, kao život boli,
- Teško, teško onom koji jako voli. -
Nisi pravo rekla. Ljubav bol je, plamen,
Ali muči samo kad sam sam - ko kamen.

 

Sanjam kako idem pored tebe (Dragutin Tadijanović)

...ali kad te u daljini ugledam,
Prelazim na drugu stranu, protivnu,
Gdje me nećeš opaziti
Između prolaznika mnogih.

Pred tobom se sakrivam
Za uglove ulične
Ili za široka stabla.
U noći, sanjam kako idem pored tebe.

 

Međunarodni dan sjećanja na Holokaust - 27. siječnja

Dan 27. siječnja obilježava se kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust jer je tada 1945. oslobođen koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, najveći i najstrašniji logor nacističke Njemačke. U njega je deportirano više od milijun i 300 tisuća ljudi iz cijele Europe, među kojima je bilo najviše Židova, a milijun i 100 tisuća ih je ubijeno. Ovim danom se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.

 

Lea Deutsch: Potresna priča o hrvatskoj Anne Frank

                      

Lea Deutsch, hrvatska dječja glumica židovskog podrijetla čiji je život tragično prekinut u stočnom vagonu kada joj je bilo 16 godina, svima nam je podsjetnik i lekcija o režimima iz prošlosti koji nikada više ne smiju zaživjeti. Prisjećamo se priče o djevojčici koju nazivaju hrvatskom Anne Frank, a zbog njezina izvanserijskog talenta i hrvatskom Shirley Temple.

Nanese li vas put u zagrebačku Gundulićevu ulicu ispred broja 29, nasmiješite se, napravite okret i – naklonite.

Jer upravo je to pred publikom koja joj je oduševljeno klicala radila Lea Deutsch, najmlađa glumica koja je stala na daske zagrebačkog HNK-a, a koja je sa svojom obitelji živjela u stanu u Gundulićevoj.

No Lein let među zvijezdama i svjetska karijera koju su mnogi predviđali ovom čudu od djeteta grubo su prekinuti 1941., kada je 16-godišnja Lea odvedena u koncentracijski logor Auschwitz.
 

Sjedila je nepomično na klupi nasuprot HNK-a odjevena u kaput uzorka riblje kosti s našivenom žutom Davidovom zvijezdom, gotovo je prekrivajući rukom i satima gledala u zgradu u kojoj je nekoć bila zvijezda, a sada nije smjela ni ući u nju.

--C.Relja Bašić

Lea Dragica Deutsch (u to vrijeme prezime se pisalo i Dajč) rođena je 1927. godine u Zagrebu, a na daske HNK-a prvi put stala je s pet godina kao članica kazališne skupine Dječje carstvo.

Prva njezina uloga bila je uloga Priske u predstavi "Graničari" Josipa Freudenreicha, a potom su uslijedile brojne uloge u dječjim predstavama poput "Pred izlazak sunca" G. Hauptmanna i "Sestra Beatrice" M. Maeterlincka.

Lea je vrlo brzo očarana publiku svojim glumačkim, ali i plesnim talentom. Izvanredna umješnost priskrbila joj je nadimak hrvatska Shirley Temple, koja je u isto vrijeme bila dječja zvijezda u Hollywoodu.

Tito Strozzi, hrvatski glumac, redatelj i pisac, za malu je Leu napisao, a Josip Deči, pionir filmske glazbe u Hrvatskoj, uglazbio operetu "Čudo od djeteta".

Knjiga Pavla Cindrića 'Lea Deutsch: Zagrebačka Anne Frank'(Foto: Zeljko Hladika/PIXSELL)

 

 

Sretan Božić i svako dobro u novoj 2021. godini žele

Vam učenici i djelatnici Industrijsko-obrtničke škole 

Virovitica

Školsko natjecanje Čitanjem do zvijezda održalo se u petak, 11. prosinca 2020.

To je natjecanje u znanju i kreativnosti koje organizira Hrvatska mreža školskih knjižničara, a provode ga školski knjižničari. Ukupno prijavljenih za kviz znanja je 416 učenika/ca. Na slijedeću razinu plasiralo se 366 učenika/ca.

 Na kvizu znanja učenici su pristupili on-line kvizu i odgovarali na pitanja vezana za književno djelo  

1. Nina George:Mala pariška knjižara 

 

 S obzirom na situaciju s COVID-19 i preporuku za pridržavanje epidemioloških naputaka  na školsko natjecanje pristupilo je troje od jedanaest prijavljenih učenica.

 Povjerenstvo je utvrdilo da je natjecanje bilo u potpunosti regularno.

 

Na regionalnu razinu natjecanja plasirale su se dvije učenica Renata Dorić i Sara Babić iz 4.KOZ. Iskrene čestitke na postignutim rezultatima i puno uspjeha na regionalnom  natjecanju.

Povjerenstvo za provedbu natjecanja

18. STUDENI SJEĆENJE NA ŽRTVE VUKOVARA

TO SMO MOGLI BITI MI

Prvi red: Josip Kovačić, Siniša Rajković, Martina Štefančić, Sabahudin Gršić, Tomislav Mikloš, Mario Kolarić,  
Drugi red: Damir Pakšec, Dario Pakšec, Josip Bandić, Boris Vaselek, Dragutin Balog, Igor Kačić

„Htjela sam odati počast žrtvi vršnjaka i njihovih roditelja iz Vukovara. Žalosti me što su samo za dva zabilježena slučaja ubojstva donesene presude. Povijest se možda ružno poigrala nevinim dječjim životima, ali njihova imena i priče nisu zaboravljeni.“

Priča autorica knjige “Mama, ne vidim nebo” Ani Galović koja se istraživanjem manje poznatih tema o Vukovaru bavi godinama.

Mama, ne vidim nebo – Prekinuta vukovarska djetinjstva 1991./1992.

U vrijeme bitke za Vukovar 1991. do sredine 1992. godine pod okupacijom i vlasti tzv. SAO Krajine, te prisutnosti UNPROFOR-a ubijeno je 34 vukovarske djece. 34 mlađih od 18 godina od kolovoza 1991. do srpnja 1992. godine. Vukovarska djeca ratnu su stvarnost osjećala kao i odrasli. Bez sigurnosti, često bez osnovnih životnih i higijenskih uvjeta, hrane i adekvatne odjeće. Na jednom kraju Domovine neka sretnija su bojala slikovnice, bezbrižno skakutala bacajući kamenčiće i igrajući se školice s prijateljima, dok su mali Vukovarci sa svojim supatnicima u skloništu brojili zvukove letećih projektila i dane obojene sivilom. Njihove dječje snove pratio je ustajao miris podruma, izmiješan zvukovima tihog tranzistora i molitve, a umjesto svježeg zraka i igre na nekoj ledini, oblake su vidjeli samo u mjehurićima dima cigarete s usana nekog nepoznatog vojnika, nalik na vlastitog oca. No, priča o mojim vršnjacima, o vukovarskoj mladosti i onim najmanjima, nalik je onom mračnom putu u kojem su najviše dali, svom gradu, svojoj Domovini, a zauvijek ostali kakvima ih pamtimo – djeca. Otrgnuti iz topline obiteljskog zagrljaja, bez prvih izgovorenih riječi, veselih odlazaka na vrtićke priredbe, bez zvuka školskog zvona, povlačenja ispletenih pletenica simpatiji pod odmorom, nogometna igrališta ostala su prazna bez svojih kapetana, a veslački čamci bez svojih kormilara. Na pragu života bez mladosti, dio njih nikada nije stigao uhvatiti poljubac djevojke poslije odlaska u kino, one nikada nisu jedna drugoj posudile cipele i lak za nokte…Ono što bi kao ponos kroz godine nekog grada krasilo u napretku mladih športaša, umjetnika, profesora, znanstvenika, obiteljskih ljudi mi smo pokopali u vukovarsku crnu zemlju… Djeca, čije obitelji i danas o tome jedva mogu prozboriti. Danas, pred 25 obljetnicu VRO Oluja s ponosom se sjećamo svakog časnog pripadnika hrvatske vojske koji su godinama branili našu Domovinu od velikosrpske agresije mržnje i zla. Kruna žrtve njihove mladosti je naša sloboda i zavjet da se nigdje ne ponovi zločin nad djecom kao što je ovaj nad malim Vukovarcima. Olujom su taj zavjet ostvarili. Moji vršnjaci, djeca žrtve rata zaslužuju dostojanstveno poštovanje i sjećanje. U ovih 30 godina rijetko su i premalo spominjani. Nakon dvije godine rada u tisku je moja druga autorska knjiga “Mama, ne vidim nebo” prekinuta vukovarska djetinjstva 1991./1992. u izdanju Matice hrvatske Ogranak Bizovac u kojoj su opisane 34 biografije spomenute vukovarske djece, te uz neizmjernu podršku grada Vukovara.

Ova knjiga nije poziv niti ideja protiv ljudskosti koju svako biće nosi u sebi, ovo je priča o životima nevinih kroz vrijeme, o beskrajnoj dječjoj ljubavi, ratnom zločinu i nepravdi, ali i o zaboravu koji ne smije doći kako više nikada i nigdje ne bismo pisali o novim prekinutim djetinjstvima.

U spomen 25 obljetnici veličanstvene pobjede Hrvatske vojske u VRO “Oluja 95.” – Danu domovinske zahvalnosti i Danu hrvatskih branitelja.

u Vukovaru 3. kolovoza 2020. godine

Ani Galović

Tragične sudbine: Prekinuta djetinjstva

Njezine priče predložak su za predstavljenu izložbu fotografija i ilustracija koje se bave sudbinama 34 ubijene djece. Neke sudbine možete pročitati ispod na poveznici.

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/tragicne-sudbine-nedjeljni-donosi-12-potresnih-prica-o-djeci-ubijenoj-u-vukovaru-15004093

Interliber on-line

https://knjigasvimaisvuda.znk.hr/

https://hena-com.hr/?gclid=EAIaIQobChMIor6Dno2H7QIV9BkGAB0SLAE9EAAYASAAEgL6ofD_BwE

 

Mjesec hrvatske knjige 2020..Razlistaj se!

 Nacionalna manifestacija Mjesec hrvatske knjige, posvećena prije svega knjizi, ali i knjižnicama, već 25 godina održava se od 15. listopada do 15. studenog. To je razdoblje kada se nastoji intenzivnije govoriti o knjizi i čitanju, ali i knjižnicama kao mjestima javnog i slobodnog pristupa.

Razlistaj se! moto je ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige posvećenog planetu Zemlji, a u povodu 50. obljetnice obilježavanja Dana planeta Zemlje.

 

I ove godine naša škola prijavila se za sudjelovanje u projektu „Čitanjem do zvijezda“ koji se od ove školske godine naziva

  „MREŽA ČITANJA“.

Ove godine čita se:

    

Svi zainteresirani učenici/učenice koji bi voljeli sudjelovati u projekti "Mreža čitanja" neka se jave u knjižnicu do 30.10. 2020.

Pozdrav svim knjigoljupcima.

8. listopada - Dan Hrvatskoga sabora